Geodezija

Ime je izvedeno iz grčkog: GEOS – zemlja i DEZIS – mjeri

Geodezija je naučna disciplina koja se bavi mjerenjem i prikazivanjem Zemlje, njenog gravitacionog polja, i geodinamičkih pojava kao što su: pomjeranje polova, plima i oseka, kao i gibanje zemljine kore. Osobe koje se profesionano bave geodezijom zovu se geodete.

Geodezija se bavi stručnim i naučnim problemima, te se po svom karakteru dijeli na višu i nižu.

[do action=“lista“]

Viša geodezija bavi se izučavanjem oblika i dimenzija Zemlje kao nebeskog tijela i uzimanjem u obzir zakrivljenosti zemljine površine prilikom izravnanja geodetskih mreža. U današnjem vremenu, čitave države prekrivene su geodetskim mrežama visoke tačnosti. Viša geodezija, koristeći satelite, treba da uspostavli vezu između geodetskih mreža raznih država, pa i kontinenata. Na taj način doći će se do jedinstvene svjetske geodetske mreže.
Niža geodezija, praktična geodezija, ima vrlo široku primjenu u praksi prilikom rješavanja različitih zadataka. Osnovni zadatak niže geodezije jeste premjer zemljišta na osnovu kojeg se dolazi do situacionih planova, odnosno planova koji pored horizontalne imaju i vertikalnu predstavu terena. Situacioni planovi, numerički i ostali podaci premjera zemljišta koriste se u razne svrhe privredne i društvene delatnosti: u građevinarstvu, hidrotehnici, urbanizmu, industriji, rudarstvu, poljoprivredi, šumarstvu, finansijama i ekonomiji, statistici, u oblasti državne uprave i sudstva, itd. Bogatstvo sadržaja geodetskih planova o prostoru i objektima na fizičkoj površini zemlje i ispod nje, pružaju razne, veoma korisne informacije, koje su od interesa za skoro sve djelatnosti. Lako je zaključiti da se radovi iz oblasti niže geodezije nadovezuju na radove više geodezije, čiji podaci i računanja služe kao podloga za radove u nižoj geodeziji. Sva računanja i mjerenja pri kojima se vodi računa o zakrivljenosti zemljine površine, spadaju u domen niže geodezije

[/do]

Geodetski radovi sastoje se iz mjerenja koja se obavljaju na terenu, i njihove obrade koja se obavlja u kancelariji. Pri tome su moguće greške koje se pojavljuju i pored najveće pažnje i savjesnog rada geodetskih stručnjaka. Zato se princip kontrole dosljedno poštuje u svim geodetskim radovima. Za sve veličine koje se mjere obezbeđuju se bar dvije ili više vrijednosti, pa se odmah na terenu može kontrolisati njihov kvalitet uspoređivnjem vrijednosti istih veličina izmjerenih više puta. Pored toga, mjerene veličine stoje u nekakvim unapred definisanim matematičkim uslovima međuzavisnosti, koji usljed neizbježnih grešaka mjerenja neće biti zadovoljeni. Pojaviće se odstupanja koja se moraju nalaziti u granicama dozvoljenih odstupanja. Dozvoljena odstupanja propisuju se za sve vrste geodetskih mjerenja, posebno za svaku kategoriju tačnosti geodetskih radova.

Možemo dakle reći da je geodezija nauka koja se prije svega bavi premjerom zemljine površine, unosom podataka u katastar i prikazom te površine izradom planova i karata. Planovi i karte izrađuju se na osnovu podataka prikupljenih na terenu različitim geodetskim instrumentima i različitim metodama rada. Ti podaci omogućavaju da svi objekti na površini zemlje, ispod nje kao i u vazduhu, koji čine sadržaj plana ili karte, zadrže svoj oblik i međusobni položaj.

Karte i planovi imaju izuzetan značaj za privredni i društveni razvitak društva, kao i strateški značaj za vojne potrebe. Takođe, karte omogućavaju upoznavanje sa našom i drugim zemljama. Geografija se ne može uspešno izučavati bez karata. Zahvaljujući njima dobija se jasna predstava o geografskom položaju pojedinih zemalja i kontinenata. Bez njih bi bilo nemoguće organizovano komuniciranje ljudi i prevoznih sredstava. Njihov značaj je veliki i bez njih, bilo bi nemoguće živjeti u savremenom svetu.